| Politički marketing
| PROGRAMI |
CILJNE SKUPINE |
- opća politološka edukacija
- političko komuniciranje
- politički nastup
- politički govor
- vođenje izbornih stožera
- organizacija i vođenje izbornih kampanja
- politički konzalting
|
- voditelji izbornih stožera
- državni dužnosnici
- lokalni dužnosnici
- političari (na svim razinama)
- javni djelatnici
- politički savjetnici
- vladini i nevladini dužnosnici
- čelnici političkih stranaka
- članovi vodstava
- političkih stranaka
- ostali
|
Politički marketing je interdisciplinarno područje koje u sebi sadrži znanja iz ekonomije, socijalne psihologije, komunikologije i politologije. U zemljama koje imaju tradiciju političkoga tržišta politički marketing je poznata i uvelike primjenjiva disciplina, dok u tranzicijskim zemljama nema dovoljno razvijene političke i tržišno-političke prakse, niti razvijenoga političkog marketinga. Glavni cilj znanstveno utemeljene koncepcije marketinga u politici jest stvaranje uvjeta za prevlast racionalnih mjerila u politici. Izbori su javni natječaj kojim se odabiru političari, a budući da se političari ne prodaju sami od sebe, nastupilo je vrijeme političkoga marketinga.  Politički marketing ima skromne teorijske temelje. Svoje uporište nalazi u instrumentalizaciji ekonomskih kategorija tržišta, funkcionalističkoj teoriji razmjene politike i javnosti, te u komunikološkom i psihodinamičkom modelu procesa uvjeravanja. Politički je marketing aplikacija integralnoga marketinga na osjetljivom području promidžbe ideologija, ideja i političkih ciljeva. Na makroplanu ga promatramo kao društveni (socijalni, neprofitni) marketing koji ima političke ciljeve, dok ga na mikroplanu možemo promatrati kao poslovodnu koncepciju političke jedinke, odnosno kao upravljačku orijentaciju političke jedinke, kojom će stranka identificirati neispunjene političke potrebe i želje.
Politika je proces razmjene političkih stranaka, njihovih ideja, kandidata i birača. U tom je smislu politički marketing koordinator tog tržišta, koji uz politički angažirano javno mnijenje utječe i na privlačenje nepolitiziranih, neopredijeljenih i konformnih pojedinaca. Politički bi marketing u svakome slučaju trebao biti proces demokratskog uvjeravanja ("propaganda respekta" ili "nova politika"), a ne, kako ga neki teoretičari doživljavaju, oblik manipulacije svijesti i ponašanja ljudi.  Razni autori dijele politički marketing na više podvrsta: izborni marketing (vezan uz izborno natjecanje), trajni marketing (marketing prisutnosti ili općeniti marketing), nepolitički izborni marketing (izbori u sindikatima i profesionalnim udrugama), institucionalni marketing ili marketing u javnim stvarima (kojim vršimo pritisak na vlast u korist određenog javnog interesa), ekološki marketing, marketing imidža, marketing tzv. nespominjanih ideja (ekstremnih ili terorističkih).
Bez obzira na to kako ga promatramo, politički marketing u tehnološko-komunikacijskom smislu danas doživljava kulminaciju. Smatramo da je sustavna i ideološki neopterećena edukacija u području političkoga marketinga potreba svih sudionika na tržištu političkih ideja. « povratak na programska usmjerenja... | 
